Možete li da zamislite odlazak na posao gradskim autobusom koji ima nultu emisiju ugljen-dioksida, uz ispijanje svoje omiljene kafe iz termos-šolje? A da se ostaci od pripreme baš tog espresa, makijata ili latea koriste za napajanje istog tog autobusa? Za sada je to moguće samo ukoliko živite u Londonu, jer se neki od dabl-dekera koji prevoze po ovom gradu napajaju biodizelom proizvedenim upravo iz otpada od kafe. 

U 2013. godini, Artur Kai osnovao je startap Bio-bean, koji u Velikoj Britaniji prerađuje otpad od kafe u biogoriva. Danas tim kompanije broji preko 25-oro ljudi, zaposlenih u fabrici u Kembridžširu. Fabrika je kapaciteta 250.000 tona, a s obzirom na to da se još uvek radi na uspostavljanju održivog modela za pribavljanje sirovine, za sada se obrađuje samo 50.000 tona ostataka od kafe. Popularni ugostiteljski lanac Kosta kafe je krajem 2016. godine ušao u partnerstvo sa bio-bean kompanijom, u nadi da će 3.000 tona otpada od pripreme kafa iz svojih lokala pretvoriti u biodizel.

Britanski lanac kafeterija, Caffe Nero, takođe promoviše upotrebu ostataka od kafe kao biomase, pa će u saradnji sa firmom za reciklažu First Mile pretvoriti 218 tona iskorišćene kafe u 98 tona peleta – dovoljno goriva za napajanje 453 domova Britanaca.

Realizacija ideja za pretvaranje ostataka od kafe u održiva goriva odlično se uklopila u strategiju razvoja saobraćaja sa nultim emisijama u Londonu, pa će zahvaljujući saradnji kompanije Bio-bean sa Shell-om i Argent Energy-em, neki od vozača autobusa gradskog prevoza u glavnom gradu Britanije u rezervoare sipati biodizel sa mirisom kafe.

Proizvedene su dovoljne količine biodizela za napajanje jednog autobusa na godinu dana. Ipak, ako uzmemo u obzir  da stanovnici Londona piju 20 miliona šoljica kafe dnevno, uz ovaj resurs bi moglo da obezbedi dovoljno biodizela za snabdevanje jedne trećine londonskog saobraćaja.

Više od devet miliona tona ostataka od pripreme kafe u 2014. godini završilo je na deponijama širom sveta. Korišćenje otpada od kafe kao biomase ima višestruku dobrobit za životnu sredinu. Osim smanjenja količlina otpada na deponijama, manje će zemljišta i drugih resursa biti upotrebljeno za uzgojene useve.

Ostaci od kafe pretvaraju se u biodizel mešanjem sa organskom supstancom – heksanom. Smeša se kuva na 60°C između jednog i dva sata kako bi ispario heksan, ostavljajući za sobom ulja potrebna za proizvodnju biodizela. Uljima se potom dodaju metanol i katalizator, kako bi se proizveli biodizel i nusproizvod glicerol. Prethodnih godina, u istraživačkim laboratorijama širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država počela su istraživanja u cilju pojednostavljenja procesa dobijanja biodizela.

Izvor: engadget.com