Selekcija otpada i reciklaža

Od malena nas roditelji uče da se smeće baca u kantu za smeće i da je to odlika ne samo lepog ponašanja, već i očuvanja životne sredine. Čime bismo još mogli da doprinesemo očuvanju planete? Jedan od odgovora na ovo pitanje može da bude i selektovanje otpada i njegovo odlaganje na naznačena mesta u gradu odakle ide dalje na reciklažu.

Posebne kategorije za selektovanje otpada su: metal i aluminijum, hartija i karton, plastika, staklo, tekstil, elektronski otpad i medicinski otpad.

Ovim putem ostvarujemo sledeće:

1.RECIKLAŽOM ŠTEDIMO SIROVINSKE RESURSE

2.3

Ukoliko upotrebljene materijale recikliramo, novim proizvodima smanjujemo potrebu za korišćenjem prirodnih resursa. Sirovinski resursi na planeti su ograničeni, što znači da ako ih ne budemo odgovorno koristili čovečanstvo će se u budućnosti suočiti sa nedostatkom nafte, uglja, drveta i drugih materijala.

2. RECIKLAŽOM ŠTEDIMO ENERGIJU I ČUVAMO ŽIVOTNU SREDINU

2.3. Štednja energije

Upotreba recikliranih materijala u proizvodnji štedi energiju, jer je daleko veća potrošnja preradom prirodnih sirovina prilikom proizvodnje. Štednja energije je važan faktor u očuvanju životne sredine, kao i ublažavanja globalnog zagrevanja i posledica koje ono ostavlja na našu planetu. Svi procesi kojima se dobijaju rude i sirovine potencijalno su štetni za životnu sredinu. Smanjenjem upotrebe prirodnih sirovina, smanjuje se zagađenje vazduha, vode i tla, te je reciklaža značajan faktor u očuvanju prirodne sredine. Ušteda energije doprinosi smanjenom emitovanju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

3. RECIKLAŽA DOPRINOSI SMANJENJU DEPONIJA I DEGRADACIJE TLA

2.3. Degradacija tla

Porast broja stanovnika i globalizacija povećavaju količinu otpada koji se svakodnevno stvara ne samo u domaćinstvima, već i u raznim granama privrede. Sve je više deponija na kojima se odlaže otpad koji degradira tlo. Te deponije smanjuju površinu obradivog zemljišta i postaju potencijalni izvori zaraze ljudi i životinja. Reciklaža značajno smanjuje količinu otpada koji se odlaže na deponije, a samim tim i njihovo širenje.

Drvopare

4. RECIKLAŽA IMA I FINANSIJSKE KORISTI
Prema procenama Privredne komore Srbije, na godišnjem nivou na deponijama “sahranimo” 50 miliona evra materijala koji bi mogli da se recikliraju. Na taj način, ne samo što gubimo novac, već se i zatrpavamo smećem, jer ono sa smetlišta neće ispariti, nego će da ga odnese voda ili će da zagadi zemlju.